Petar Katavić: Ploha II
12. — 26.5.2022. / 14 — 21 h svakog dana osim nedjelje i blagdana / Galerija MKC
OTVORENJE: četvrtak, 12.5., u 20 h
Izložba radova Ploha II umjetnika Petra Katavića nadopunjena je verzija prethodnice Ploha premijerno održane u Zagrebu 2020. godine. Obje pak čine tematsku završnicu ciklusa koji obuhvaća i dvije izložbe srodnih naziva Prostor te Arhitektura održane u više izlagačkih prostora proteklih nekoliko godina. Radovi iz ovog ciklusa temeljeni su na autorovom promišljanju likovnosti kroz geometrijske i arhitektonske pojmove.
U slikarskoj praksi Katavićev primarni interes su likovni elementi — linija, boja, ploha i tekstura, način na koji korespondiraju i time determiniraju likovni jezik. Tako se u prvoj u nizu navedenih izložbi autor bavio dimenzijama, a glavne postavke oblikovanja koncepta bile su mu obrisna linija prostora (galerije), volumen koji tijelo (posjetitelja) u tom prostoru zauzima, te posljedice koje nastaju njegovim gibanjem. Za tu specifično prostornu izložbu Kataviću su odnos čovjeka spram arhitekture, a s time i promjene koje nastaju iz njihove interakcije bile polazišna točka u izgradnji umjetničkog narativa. U sljedećoj izložbi nadograđuje svoje aspekte oblikovanja prostora volumenom bazirajući se i dalje na arhitektonskim postulatima, dok ih u dvjema posljednjima sintetizira i zaokružuje kroz tematiziranje plohe. Ono što je karakteristično u Katavićevom likovnom izričaju jest korištenje nekoliko nijansi osnovnih boja koje često kombinira sa listićima zlatne i srebrne čime oblikuje svoj prepoznatljiv stil. Također, lajtmotiv njegovih radova je oblik trokuta, najjednostavniji geometrijski lik sastavljen od tri plohe i upravo zbog tih elementarnih specifikacija autoru posebno privlačan. Multiplicirajući ga na platnu Katavić prezentira minucioznu i rafiniranu tehniku izrade, ali i otkriva meditativan pristup ključan u procesu nastanka ovog ciklusa radova.
U ove posljednje dvije izložbe autor se bavi elementima komponiranja plohe na dvodimenzionalnoj „plohi“ platna, njenom konturom i teksturom. Izložena su slikarska platna različitih dimenzija u prosjeku od oko 100x120cm, kombinirana u diptisima, triptisima ili postavljena kao samostalne jedinice. Monokromna platna preslikana su tehnikom akrilika, a na pojedinima je dodana geometrijski pravilna trokutasta rešetka zlatnih i srebrnih listića. Izloženo je i nekoliko platana s prijašnjih izložbi, primjerice diptih predstavljen u sklopu 54. zagrebačkog salona. Osmišljen kao plakat, na lijevom dijelu platna primjećujemo prepoznatljivu geometrijsku strukturu izrađenu od srebrnih trokuta sa minimalno stiliziranim crtežom skulpture Aleksandra Srneca uz natpis Salon 54, dok je desni dio diptiha jednakomjerno oslikan plavom bojom sa natpisom Zagreb, također ispisanim srebrnim listićima. Konkretno u ovom radu, ali i općenito u svom stvaralaštvu, Katavić se referira na likovne odrednice grupe Exat 51 te na njihovim načelima i pristupu likovnosti jednim dijelom gradi svoj izričaj. Kao što nam je poznato, pripadnici grupe Exat 51 zalagali su se za legitimnost apstraktne umjetnosti kao izraza umjetničke slobode te za sintezu svih disciplina likovne umjetnosti. Bez obzira na autorefleksivnost kojom radovi odišu, Katavić se ne libi istaknuti svoje uzore i kroz radove im na jedan respektabilan način odati počast. Vrelo nadahnuća s kojega često crpi svoje ideje arhitektonska su rješenja i opus velikana moderne arhitekture Mies Van der Rohea. Intrigira ga, kako i sam navodi, „njegov senzibilitet prema proporcijama te minimalistički pristup arhitekturi svedenoj na geometrijsku formu koja proizlazi iz njegove težnje usmjerene prema jednostavnim oblicima i odbacivanju nepotrebnih konstrukcijskih elemenata koji u konačnici formiraju arhitektonski čiste građevine.“
Uz sama platna, želeći istaknuti plohe galerije i ostvariti dinamiku prostora, Katavić na pod postavlja kompoziciju asimetrične forme sastavljenu od oko dvjesto pedeset monokromnih pločica medijapana plave boje čime postiže kontrast naspram galerijskog interijera, ali ujedno i korespondenciju s ostatkom postava te time zaokružuje cjelokupni estetski doživljaj.
Minimalistička precizna geometrijska forma, redukcija kolorita, čistoća i jednostavnost slikarskog jezika, opisi su kojima bismo mogli okarakterizirati Petrovu praksu kojom razvija vlastitu estetiku vodeći se za krilaticom „manje je više“, što se očituje i u samom nazivlju nepretencioznih tendencija.
Ivana Vukušić
Petar Katavić diplomirao je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu 2012. godine u klasi prof. Deana Jokanovića Toumina. Program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Splitu je završio 2014. godine. Od 2015. radi kao stručni suradnik na Odsjeku slikarstva Umjetničke akademije u Splitu, a od 2017. godine u zvanju asistenta. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Član je HULU-Split.
Kustosica: Ivana Vukušić
Grafičko oblikovanje: Rafaela Dražić
Prijevod: Goranka Tomčić
Potpora: Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Split
Organizacija: MKC Split
Program podržava:
Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Split