Dom mladih Split

KUSTOSKA ŠKOLA: Stvarno, ali ne i istinito: Mitovi o ženskosti

edukacije i radionice, Razred,

2122.10.2021

KUSTOSKA ŠKOLA: Stvarno, ali ne i isti­ni­to: Mitovi o ženskosti
21. i 22.10. / Razred i online/
Predavačice: Adela Jušić, Glorija Lizde, Tijana Okić, Petra Šarin

PROGRAM
21.10. Razred i online
17 h Adela Jušić: Stvarno, ali ne i isti­ni­to – pre­da­va­nje o svom radu
18 h Tijana Okić: Političke puta­nje žen­skog pita­nja i orga­ni­zi­ra­nja: od AFŽ‑a do danas, predavanje
19 h Razgovor

22.10. Razred i online
17 h Glorija Lizde: Mitovi o žen­skos­ti – pre­da­va­nje o svom radu
18 h Petra Šarin: Feminističke inter­ven­ci­je u hrvat­sku umjet­nost nakon 2000.: Problematika i kri­tič­ke pozi­ci­je, predavanje
19 h Razgovor i zaključci

Kustoska ško­la pro­gram je izva­nins­ti­tu­ci­onal­ne edu­ka­ci­je koji udru­ga Mavena reali­zi­ra od 2016. godi­ne. Cilj Škole je edu­ci­ra­ti mla­de povjesničare/ke umjet­nos­ti, umjetnike/ce te dru­ge zain­te­re­si­ra­ne kul­tur­ne djelatnike/ce u svr­hu ospo­sob­lja­va­nja za stva­ra­nje novih i ino­va­tiv­nih kus­to­skih pro­gra­ma u gra­du Splitu i šire. Međunarodni tim umjetnika/ca i kustosa/ica, sva­ke godi­ne s dru­gom temom, sudi­oni­ci­ma daje uvid u kus­to­ske prak­se iz raz­li­či­tih europ­skih per­s­pek­ti­va, upoz­na­je ih s nači­ni­ma rada u spe­ci­fič­noj oda­bra­noj temi te im pru­ža osno­vu za među­na­rod­nu kul­tur­nu suradnju.

Ovogodišnja tema Kustoske ško­le je Stvarno, ali ne i isti­ni­to: Mitovi o žen­skos­ti, bavi se žen­skim pita­njem iz dvi­je raz­li­či­te per­s­pek­ti­ve, a kroz rado­ve i izlož­be Adele Jušić „Stvarno, ali ne isti­ni­to“, koja će biti pos­tav­lje­na 14. do 22. lis­to­pa­da te Glorije Lizde „Postajanje: Mitovi o žen­skos­ti“, koja će biti pos­tav­lje­na od 25. lis­to­pa­da do 2. stu­de­nog 2021. u sklo­pu pro­gra­ma udru­ge Mavena NMG@PRAKTIKA.

Prvi dan Kustoske ško­le posve­ćen je radu umjet­ni­ce Adele Jušić koja već dugi niz godi­na u svo­jim rado­vi­ma pro­ble­ma­ti­zi­ra sudje­lo­va­nje žena u NOB‑u i s tim pove­za­ne poli­ti­ke sje­ća­nja, kao i ključ­ni peri­od nakon samog Drugog svjet­skog rata u kojem su žene, nakon što su rame uz rame s muškar­ci­ma obno­vi­le raz­ru­še­nu domo­vi­nu, poli­tič­ki i mani­pu­la­tor­ski bile „vra­će­ne“ nazad u dom, kuću, kuhi­nju i lož­ni­cu. Jušić sma­tra kako je time eman­ci­pa­cij­ski pro­ces žena na podru­čju biv­še Jugoslavije uve­li­ke uma­njen, na neko vri­je­me čak i zaus­tav­ljen, te je njen umjet­nič­ki i akti­vis­tič­ki fokus usmje­ren na nači­ne (re)kreiranja poli­ti­ka sje­ća­nja­ti, pove­za­nih s ulo­gom žena u spo­me­nu­tom vremenu.

Osim umjet­ni­ce koja će pre­zen­ti­ra­ti svoj rad, prvi dan Kustoske ško­le pre­da­va­nje pod nazi­vom „Političke puta­nje žen­skog pita­nja i orga­ni­zi­ra­nja: od AFŽ‑a do danas” će odr­ža­ti filo­zof­ki­nja i teore­ti­čar­ka Tijana Okić, jed­na od ured­ni­ca zbor­ni­ka o AFŽ‑u “Izgubljena revo­lu­ci­ja: AFŽ izme­đu mita i zbo­ra­va” (2016). Predavanje za cilj ima pos­ta­vi­ti pita­nje o žen­skom pita­nju danas. Podijeljenost femi­nis­tič­kog pokre­ta odu­vi­jek je bila rak-rana kada govo­ri­mo o žen­skom orga­ni­zi­ra­nju. Što nam te lek­ci­je govo­re danas? Koliko su naša pra­va koje su afe­že­ov­ke izbo­ri­le danas samo­ra­zum­lji­va; koli­ko su pred­me­tom poli­tič­kih trgo­va­nja i pot­ku­su­ri­va­nja; i gdje uop­će danas sto­ji­mo s razu­mi­je­va­njem ulo­ge, funk­ci­je i polo­ža­ja žena u post-jugos­la­ven­skim druš­tvi­ma? Svjedočimo li općoj regre­si­ji i zašto? Ovo su neka od pita­nja koji­ma ćemo se bavi­ti, ima­ju­ći u vidu kom­pa­ra­tiv­nu ana­li­zu i pro­blem žen­skog pita­nja u zem­lja­ma tzv. real­no pos­to­je­ćeg soci­ja­liz­ma s jed­ne i zem­lja­ma tzv. drža­ve bla­gos­ta­nja s dru­ge strane.

Drugi dan Kustoske ško­le, 22.10., posve­ćen je radu Glorije Lizde koja se pred­stav­lja izlož­bom “Postajanje: Mitovi o žen­skos­ti”. Polazeći od mak­si­me Simone de Beauvoir: “Ženom se ne rađa. Ženom se pos­ta­je.”, u radu „Postajanje: Mitovi o žen­skos­ti“ Lizde pre­is­pi­tu­je poj­mo­ve žen­skog i žens­tve­nog kroz ins­ce­ni­ra­ne foto­gra­fi­je koje se teme­lje na druš­tve­no pri­hva­će­nim mito­vi­ma, legen­da­ma i opće­ni­tim vje­ro­va­nji­ma o tome tko, odnos­no, što je žena.
Fotografirajući mla­de žene u dobi kada nji­hov rod­ni iden­ti­tet saz­ri­je­va Glorija nas­to­ji obu­hva­ti­ti iskus­tvo odras­ta­nja u ženu te odba­ci­ti mito­ve o “pri­ro­di” žene kako bi razjas­ni­la te osvi­jes­ti­la raz­li­ku izme­đu onog što je pri­rod­no uvje­to­va­no (žen­sko) i onog što je druš­tve­no kons­tru­ira­no (žens­tve­no). Arhetipski sim­bo­li une­se­ni u sce­ne u for­mi obje­ka­ta ili polo­ža­ja tije­la pro­ta­go­nis­t­ki­nja slu­že kako bi upo­zo­ri­li na dugo­vječ­nu prak­su tre­ti­ra­nja žene kao mit­skog bića.

Širi pri­kaz femi­nis­tič­kih inter­ven­ci­ja u novi­ju hrvat­sku umjet­nost pri­bli­žit će nam povjes­ni­čar­ka umjet­nos­ti Petra Šarin kroz pre­da­va­nje na temu „Feminističke inter­ven­ci­je u hrvat­sku umjet­nost nakon 2000.: Problematika i kri­tič­ke pozi­ci­je”. Šarin se kroz svoj diplom­ski rad, a sada i kroz dok­tor­sko istra­ži­va­nje, bavi pro­ble­ma­ti­kom koja zahva­ća teorij­sko i dis­ci­pli­nar­no polje iz rakur­sa femi­nis­tič­ke kri­ti­ke, ana­li­zi­ra­ju­ći stra­te­gi­je koje hrvat­ske suvre­me­ne umjet­ni­ce koris­te kao odgo­vor ili reak­ci­ju na druš­tve­no-poli­tič­ku stvar­nost. U prvom dije­lu pre­da­va­nja bit će pred­stav­ljen teorij­ski okvir i femi­nis­tič­ke meto­do­lo­gi­je, odnos­no kri­tič­ko-ana­li­tič­ka apa­ra­tu­ra s teorij­skim upo­ri­štem u srod­nim zna­nos­ti­ma, a dru­gi dio pre­da­va­nja odno­sit će se na ana­li­zu femi­nis­tič­kih inter­ven­ci­ja u hrvat­sku suvre­me­nu umjet­nost kroz četi­ri pro­blem­ske cje­li­ne, koje se razvi­ja­ju oko zajed­nič­ke teme „žena u jav­nom pros­to­ru“. Cilj ovog pre­da­va­nja je doni­je­ti novi pogled na pos­to­je­ću situ­aci­ju i osvi­je­tli­ti pozi­ci­je femi­nis­tič­ke kri­ti­ke u hrvat­skoj umjet­nos­ti te pos­ta­vi­ti pita­nja za dalj­nje pro­miš­lja­nje pro­ble­ma­ti­ke koja je nedo­volj­no teorij­ski kon­tek­s­tu­ali­zi­ra­na, a u aka­dem­skim kuri­ku­lu­mi­ma mar­gi­na­li­zi­ra­na ili u pot­pu­nos­ti nezastupljena.

Kustoska ško­la bes­plat­na je za sve sudionike/ce, mogu­će ju je poha­đa­ti onli­ne ili uži­vo (Razred), a pri­ja­vi­ti se tre­ba na mail mavena@​mavena.​hr naj­kas­ni­je do utor­ka, 19. lis­to­pa­da 2021.
__

Kustoska ško­la pro­gram je udru­ge MAVENA – 36 nje­zi­nih čuda, koji se pro­vo­di u surad­nji sa Koalicijom udru­ga mla­dih, Multimedijalnim kul­tur­nim cen­trom Split i Platformom Doma mla­dih, a finan­ci­ra se putem jav­nih natje­ča­ja Ministarstva kul­tu­re i medi­ja RH. Rad udru­ge Mavena podr­ža­va­ju Nacionalna zak­la­da za razvoj civil­nog druš­tva i Zaklada Kultura nova.

Projekt je sufi­nan­ci­ra­la Europska uni­ja iz Europskog soci­jal­nog fonda.
Sadržaj Internet stra­ni­ce isklju­či­va je odgo­vor­nost Platforme Doma mladih.
Izradu inter­net stra­ni­ce sufi­nan­ci­ra­la je Europska uni­ja iz Europskog soci­jal­nog fonda.
www​.esf​.hr