Druga večer filmske analize posvećena ranim filmovima Béle Tarra
U četvrtak, 20. svibnja, s početkom u 20.00 sati, u sklopu diskurzivnog programa U kvadrat u Kino klubu Split održat će se druga od dvije večeri filmske analize koje su posvećene ranim filmovima Béle Tarra — “Obiteljsko gnijezdo” (1977) i “Prokletstvo” (1988). Oba filma predstavljaju ključne točke u razvoju redateljevog pristupa i vizije. Dok je dramaturška napetost u filmu “Obiteljsko gnijezdo” postignuta metodama dokufikcije, a sam film svrstava se u ključne primjere Cinema verite stila, u filmu “Prokletstvo” Tarr pronalazi nove načine vizualnog pripovjedanja koji će obilježiti njegov budući izraz, ali i proširiti razumijevanje i upotrebu filmskog jezika u suvremenoj kinematografiji.
Program je javan i ulaz slobodan ali je zbog ograničenog broja posjetitelja potrebna prijava putem online obrasca.
Béla Tarr počeo je snimati filmove sa 16 godina. Njegov prvi film prikazivao je težak život radnika u tvornici brodova u kojoj je i sam radio od ‘73. do ‘76. godine. Sliku prati glas radnika koji čita pismo obraćajući se tadašnjim predstavnicima vlasti ukazujući na loše uvjete života. Kako bi ga pokazao što većem broju ljudi, samoinicijativno je s projektorom i vrpcom odlazio od mjesta do mjesta i organizirao projekcije. Zbog ovog filma zabranjeno mu je školovanje na univerzitetu gdje je planirao studirati filozofiju. Odlazi u Béla Balázs Studio u Budimpešti (mjesto nastalo 1959 kao inicijativa mladih mađarskih aktivista u želji da obnove mađarsku kinematografiju) u kojem s 22 godine snima svoj debitantski dugometražni film Obiteljsko gnijezdo. Nakon što je film ostvario zapažen međunarodni uspjeh, odobreno mu je da upiše mađarsku Školu teatra i filmske umjetnosti. U godinama koje slijede snimit će filmove Autsajder (1981), Ljudi iz predgrađa (1982) u kojem su po prvi put angažirani profesionalni glumci, i Almanah jeseni (1985). Godine 1982. za vrijeme studija, kao školski zadatak, radi adaptaciju za Shakespearovu dramu “Macbeth” koristeći režijski postupak kojim značajno reducira izražajna sredstva, a film svodi na dva esencijalna kadra — što je mogao napraviti isključivo zahvaljujući video tehnologiji. Tada započinje i suradnju s Mihaly Vigom čije su kompozicije i glazba obilježile čitav budući opus. Projekt je kasnije dobio profesionalnu podršku nacionalne televizije.
Prokletstvo je prvi Tarrov film u kojem surađuje s mađarskim piscem Lászlóm Krasznahorkaijem te uvodi nove načine komponiranja situacija i prikazivanja likova u odnosu na (filmski) prostor i vrijeme u kojem obitavaju. Nakon filma “Prokletstvo”, slijede “Sotonski tango” (1994) — remek djelo svjetske kinematografije i jedan od najznačajnijih filmova u povijesti filma, zatim “Werckmeisterove harmonije” (2000), “Čovjek iz Londona” (2007) i “Torinski konj” (2011).
Od 2012. do 2016. Tarr se posvetio radu s mladim redateljima i redateljicama, ponajviše kroz program film.factory osnovan u Sarajevu — u četiri godine postojanja, program je okupio niz filmaša sa svih strana svijeta te je u sklopu studija producirano preko stotinu filmova.
Bela Tarr podupirući je član Kino kluba Split i program se realizira uz njegovu podršku.
Programom U kvadrat usporedno se prikazuju filmovi članova kluba iz povijesti, eksperimentalnog filma, recentne klupske produkcije te autora(ica) koji djeluju u sličnim produkcijskim uvjetima diljem svijeta. Zainteresirani posjetitelji mogu se informirati o programima i radu Kino kluba Split. Program je odabrala i predstavit će
Sunčica Fradelić
__
Rad Kino kluba Split podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Grad Split i Zaklada Kultura nova.
