41. SPLITSKI SALON/ Ne posve izgubljeni jedni za druge/
Marina Bauer Didier Douet Zrinka Šimičić / Vida Guzmić/ Nicole Hewitt Ivan Slipčević/ Lala Raščić/ Renata Poljak/ Alieta Monas Plejić/Jelena Maksimović
19.11. — 04.12.
Nakon stanke od dvije godine dana, ključna splitska likovna manifestacija posvećena suvremenoj umjetnosti vraća se grad.
Salon naslova Ne posve izgubljeni jedni za druge održavat će se u više sekvenci, na nekoliko gradskih lokacija, kao i muzejsko-galerijskih prostora u razdoblju od 19.11. – 16.12.2021.
41. Splitski salon afirmira vizualne radove, vizualna i društvena istraživanja pozvanih umjetnica, kolektiva i suradničkih organizacija koja promiču kompleksnosti feminističkih genealogija, potiču na produktivne dijaloge među generacijama kao načine izgradnje pravednijih povijesti, imaginiraju uključivije i zelenije sadašnjosti, lokalno, ali i puno šire.
41. Salon otvara u Domu mladih u petak 19.11. u 19 sati. Naći će se tamo raznovrsni medijski radovi i interdisciplinarne suradnje. Izložba započinje instalacijom Dobra voda trojca Marine Bauer, kiparice, Didier Doueta, umjetnika zvuka, Zrinke Šimičić, plesačice, koreografkinje i autorice koncepta, koja će se izvedbeno aktivirati u subotu 20.11. od 11 do 13 sati na platou, u prostoru Plave dvorane Doma mladih te na ulazu u Galeriju MKC. Nakon izvedbe, tragovi prostorne instalacije Marine Bauer i zvučne interpretacije Didier Doueta ostaju u izložbenom prostoru. Dobra voda istražuje pokret kao temelj našeg spoznavanja svijeta te uspostavljanja odnosa, međusobne povezanosti i povezanosti s okolišem čiji smo dio, a naslov se veže uz toponim-uvalu/e na otoku Silbi.
Još jedan rad na izložbi Žene minorne spekulacije Nicole Hewitt i Ivana Slipčevića kompleksna je instalacija, koja će također poprimiti aktivni, izvedbeni oblik. Projekt Žene minorne spekulacije razvija se od 2015. u obliku crteža, videa, teksta, filma, instalacija i performansa. U središtu radnje je neolitska figurina kroz koju se različitima medijima poput filma, videa, poezije, zvuka, glazbe, fotografije ili izgovorenih svjedočanstava upisuje mogućnosti spekulacija o konstrukcijama rodnih narativa odnosno interpretacijskim prešućivanjima povijesti žena. Ne postoji jedna nevidljiva, neispričana, ignorirana povijest žena. Postoje mnoge. Žene minorne spekulacije se bave poviješću koja nema pisanog traga, u koju su upisani razni diskursi a unutar koje se ideja oko tijela i korporalnosti vežu na rod, ženski rod. Početna točka rada je istraživanje neolitske figurine na području Podunavlja od Vukovara do Crnog mora, a projekt je i splet raznih tehnoloških eksperimenata s analognim i digitalnim medijima.
Rad novomedijske umjetnice Vide Guzmić Sjene njezinih slika, instalacija je koja se sastoji od artefakata i svjetlosne intervencije. Ostvarujući dijalog s obiteljskim naslijeđem, približava međugeneracijske prijenose, ovog puta na razini unuka-baka, propituje pozicije autorstva kroz umjetnički amaterizam i sustav profesionalnog bavljenja umjetnošću.
Jednokanalni video-pripovjedački performans EE‑0 multimedijalne umjetnice Lale Raščić utemeljen je na grčkom mitu o Arahni, djevojci koju je božica Atena pretvara u pauka. U videu EE‑0 antički mit je re-kontekstualiziran, i kroz poetski govor izvođačice briše granice drevnih priča i znanstvene fantastike. Subvertirani i manipulirani zapleti iz klasične mitologije se kombiniraju s anegdotalnim opažanjima na koje umjetnica nailazi kroz istraživanja u literaturi, ali i na terenu u i oko Prizrena. Predodžbe o potisnutoj ženskoj moći i znanju se preispituju kroz prepričavanje lokalnih urbanih legendi, običaja, i ovovremenih socijalnih, ekoloških i kulturnih fenomena. Video nosi izvođačica koju se vidi kako izvodi tekst u kazališno-dramskom okruženju. Pratimo njezinu postepenu preobrazbu u pauk-karakter Arahne. Kao reakcija na specifičnu lokaciju produkcije i lokaliteta istraživanje EE‑0, Kosova, najmlađe europske države, ideja postajanja se istražuje u tekstu naracije kroz sugestiju geneze, transformacije i metamorfoze.
Renata Poljak, nastavlja se na svoju recentnu filmsku produkciju, obilježenu refleksijama o migracijsko-ekološkim procesima, proširuje film novim radovima u mediju neona i crteža More more more.
U sklopu izložbe inicirat će se otvoreni postav i arhiv u nastajanju radova likovne umjetnice Aliete Monas Plejić, te prikazati prvi samostalni film Jelene Maksimović Domovine, dokufikcijski hibrid u kojem se govori o politici-kao-lutanju, preciznije, o spontanoj političkoj samo-subjektivaciji kroz potragu za, u prošlosti izgubljenom, ali u budućnosti ponovo lociranom, porijeklu. Postavlja se pitanje Šta je i ima li domovine? (prema teoretičaru filma Pavlu Leviju).
Izložba u Galeriji MKC ostaje otvorena do 04.12.2021.
Osim u Domu mladih 41. Splitski salon održati će se i na sljedećim lokacijama:
Salon Galić 20.11. – 04.12.2021.
Tatjana Dunja Ivanišević / Maja Marković i Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja / Neli Ružić /Karlo Papišta Duška Boban Martin Baće Goran Škofić/ Karla Crnković i WWF Adria
Hrvatski pomorski muzej Split 23.11. – 16.12.2021.
Nadija Mustapić/ Matea Šabić Sabljić
Galerija Zoja Dumengjić KBC Split 22.11. – 16.12.2021.
Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja i Stella Leboš, Luana Lojić
Akvarij Bačvice 04.12.2021.
Sonja Pregrad Tin Dožić Andro Giunio/ Jurica Pavičić
Popratni, diskurzivni program u suradnji s queeranarchive i udrugom Kvart.
Tijekom trajanja Salona (19.11. – 16.12.2021.) otvoren je i natječaj za podršku umjetničkom istraživanju/produkciji/ javnoj izvedbi rada u sestrinstvu s postavkama 41. Splitskog salona. Poziv je upućen članicama i članovima HULU, kao i organizacijama, kolektivima, autoricama i autorima koji djeluju na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Uz njega, u suradnji s Hrvatskom sekcijom međunarodne udruge likovnih kritičara AICA otvoren je i natječaj za najbolju likovnu kritiku s ciljem poticanja šire rasprave o programima i praksama u polju vizualnih umjetnosti u lokalnom kontekstu, a uzimajući kao primjer izložbe većeg formata poput ovogodišnjeg Salona.
Kustosica: Ivana Meštrov
Suradnica na izložbi: Ana Janevski
Organizacija i produkcija: HULU Split
Kustoska asistentica: Ana Bratić
Vizualni identitet: Neva Zidić
Suradnica na izložbenom postavu: Duška Boban
Tehnički tim: Slaven Bratković, Vanja Pagar, Franko Sardelić
Foto dokumentacija: Žaklina Antonijević
Video dokumentacija: Josip Rogošić
Engleski prijevod: Lucija Ećim, Lidija Toman
Medijatorice na izložbi: Josipa Balajić, Lucija Ećim, Blaženka Miše
Zahvale na podršci pri realizaciji izložbi, izvedbi i pripadajućih programa: Anamarija Batista, Natalija Borjan (Platforma Doma mladih), Iva Latinac (Kolektiv Style Force), Sunčica Fradelić (Kino klub Split), Galerija Miroslav Kraljević, Leila Topić (Muzej suvremene umjetnosti Zagreb), Julije Meštrović (KBC Split), Toni Meštrović, Vedran Perkov, Pinija Poljaković (WWF Adria), Ljubomir Radić (Hrvatski pomorski muzej Split), Ivana Vukušić (Cirkus Kolektiv), Ivana Filipović (Academia Club Ghetto Split).