Izložba RISO I PRIJATELJI – 280.000 OTISAKA KASNIJE bilježi prvih pet godina djelovanja male DIY rizografske tiskare i radionice koju vodi dizajnerica Ana Labudović i prikazuje izbor iz mnoštva tiskanih materijala produciranih u njoj, dok izložba KLASJE HABJAN i MARINE MILANOVIĆ pod naslovom POLUMRAK. ODGOĐENI SVIJET prikazuje kolaborativni projekt ovih dviju dizajnerica i ilustratorica nastao u sklopu programa Ilustratorski dijalog. Obje izložbe ostat će otvorene do 24. prosinca.

Organizatori: Hrvatsko dizajnersko društvo, Multimedijalni kulturni centar Split i Platforma 9,81
Partner: DVK UMAS
Produkcija izložbi: HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo

Objava RISO I PRIJATELJI: 280.000 OTISAKA KASNIJE / KLASJA HABJAN & MARINA MILANOVIĆ: POLUMRAK. ODGOĐENI SVIJET pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Autor i kustos izložbe: Marko Golub
Stručni suradnik: Veljko Krulčić
Organizatori: Multimedijalni kulturni centar, Hrvatsko dizajnersko društvo i Platforma 9,81
Partner: DVK UMAS

_

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Grada Splita i Zaklade Kultura nova.

Objava Nedeljko Dragić: GRAFIČKI DIZAJN I ILUSTRACIJA pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Izložba “Smetnje u prijemu slike – Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990.” posvećena je odnosu fotografije i grafičkog dizajna u razdoblju od kasnih 1960-ih do kraja 1980-ih godina u Hrvatskoj te načinima kako čitanje tog odnosa produbljuje ne samo naše razumijevanje oba medija, nego i omogućuje specifičan uvid i razumijevanje vizualnih umjetnosti te medijske i popularne kulture u navedenom razdoblju. Upravo je grafički dizajn tada predstavljao svojevrsan most — medij — koji je prevladavao u našoj sredini ustaljene granice i ograničenja područja tzv. umjetničke, klupske, dokumentarne i novinske te amaterske fotografije. Odnos o kojem govorimo nije jednoznačan — ne radi se o pukoj upotrebi fotografije u različitim sredstvima vizualnog komuniciranja, nego prije svega o rastakanju medija fotografije, njenog jezika, teksture, značenja i svojstava u struji drugih medija, poput teksta i tipografije, kolaža, tiskarskih tehnika i produkata (plakati, časopisi, novine, knjige…), elektroničke slike (TV i video), xeroxa i slično. U nekim slučajevima fotografija je očigledan pa i najvažniji instrument grafičkog dizajna; u drugima se nalazi tamo gdje je ne očekujemo i ne prepoznajemo, kao sredstvo za postizanje određenih optičkih ili estetskih efekata, ili pak u njenom elementarnom, ne-prikazivačkom obliku (tzv. elementarna fotografija, fotogrami/rejogrami), a ponekad je dio integralne cjeline s drugim grafičkim artefaktima, struje sačinjene od teksta, slika i misli, u kojoj je teško razlučiti gdje što počinje, a gdje završava.

Klasifikacija pa i puka sistematizacija tih odnosa je kompleksan i nezahvalan zadatak jer se javlja niz kombinacija i preklapanja kreativnih pristupa, tehnika i tehnoloških mogućnosti. Te odnose i izbore kreativnih postupaka možemo promatrati i konceptualizirati kao multidimenzionalno križanje različitih osi na kojima su između krajnosti njihove različite kombinacije ili stupnjevi. Primjerice, ponekad je dizajner istovremeno i fotograf (ili obrnuto, fotograf je i dizajner), a ponekad je riječ o korištenju tuđe fotografije koja opet može biti poznatog ili anonimnog autora, naručena za specifičnu prigodu ili pronađena i izabrana iz mnoštva drugih postojećih.

Drugu takvu os čini odnos prema samoj fotografiji, koju s jedne strane nalazimo reproduciranu u njezinom integralnom obliku, a s druge kadriranu ili podvrgnutu drugim, radikalnijim postupcima kao što su kolažiranje, modifikacije retuširanjem, koloriranjem, pretvaranjem u krupni raster ili visokokontrastni “štrih”. Nasuprot korištenju jedne, jedinstvene fotografije nalazimo i (“pop-artističko”) umnožavanje iste ili slaganje niza fotografija, načešće iz iste serije, što pruža kinematografski efekt dinamike i naracije samih slika. I unutar same fotografije javlja se niz žanrova — od dokumentarne i reportažne fotografije, preko portreta do tzv. umjetničke fotografije — a unutar njih različite primjene specifično fotografskih postupaka, high- i low-key, duge ili dvostruke ekspozicije, deformacija širokokutnih objektiva, solarizacije primarne fotografije, itd. Tu su i odluke o izboru crno-bijele (leica ili kvadratni format?), kolor (pozitiv ili slajd?) ili, kasnije, instant fotografije. Naravno, na koncu je i pitanje o fotografijama kojih i kakvih fotografa je riječ. Dok su neki — najčešće oni koji dolaze ili barem imaju iskustvo dokumentarne, novinske i reportažne fotografije — i sami vješti i zainteresirani za “značenje” motiva, “poruku” ili “smisao” fotografije, drugi se prvenstveno bave samom “estetikom”, formom, strukturom i teksturom.

Ova izložba prikazuje nam različite pojavne oblike tih odnosa u djelima grafičkog dizajna, a uključuje radove, većinom plakate ali i časopise i knjige, dizajnera i umjetnika kao što su: Ivan Picelj, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Boris Ljubičić, Mirko Ilić, Gorki Žuvela, Milan Vulpe, Željko Borčić, Dalibor Martinis, Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Sanja Bachrach Krištofić, Greiner&Kropilak, uz fotografe kao što su Luka Mjeda, Ante Verzotti, Slobodan Tadić Tec, Željko Stojanović – Žika, Boris Cvjetanović, Mario Krištofić i brojni drugi. (…)
(iz teksta Marka Goluba i Dejana Kršića)

SMETNJE U PRIJEMU SLIKE: Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990.
Galerija MKC / Dom mladih Split
16.11. – 30.11.2023.
Organizatori: Hrvatsko dizajnersko društvo, Multimedijalni kulturni centar, Platforma 9,81
Partner: DVK UMAS
Autori i kustosi izložbe: Marko Golub & Dejan Kršić
Autori teksta i postava: Marko Golub & Dejan Kršić
Grafički dizajn: Dejan Kršić

Zahvale: Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Galerija umjetnina u Splitu, Galerija Studentskog centra, Muzejski dokumentacijski centar, Kristina Bonjeković, Jasminka Babić, Ksenija Baronica, Tončika Cukrov, Boris Ljubičić, Slavko Henigsman, Alira Hrabar Bekar, Duško Bekar, Sanja Iveković, Mirko Ilić, Goran Trbuljak, IGEPA Plana d.o.o.

Organizacija: Marko Golub, Mirjana Jakušić / HDD; Jasna Gluić / MKC; Miranda Veljačić, Oleg Šuran / Platforma 9,81, Segor Garber
Suradnici: studenti DVK UMAS
Sponzori tiska: Kerschoffset, Arskopija

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Splita i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba. Izložbeni i diskurzivni program HDD galerije sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura nova.

Objava SMETNJE U PRIJEMU SLIKE: Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990. pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

O PREDAVANJU:
Autor će na 30-tak svojih radova prikazati puku ideju nastanka dizajna. Dizajn je za njega nepoznanica ili velika zagonetka. koju realizira na poseban način, postavljajući sam sebi pitanje na kojeg traži odgovor. Njegova fiktivna biografija: rođen na Long Island‑u zaboravio materinji jezik i naučio hrvatski. On to pojašnjava: „Moji radovi su nastali u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku i kulturi, ali je njihov civilizacijski pomak u svijet“. Dizajn je za njega odgovornost za prostor i vrijeme, a sam postupak je mnogima nerazumljiv pojam, kojeg zove način mišljenja. Služi se matematičkom formulom: 1 + 1 = 1. U svom radu koristi notorne greške jer ih drži kreativnim.

Dođite pogledati i čuti zanimljiv i neočekivan pristup dizajnu i vizualnim komunikacijama za koje drži da su potisnule Art u povijest. Diplomirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu na koju je kako tvrdi zakasnio više od 100 godina. Nakon studija odrekao se svojeg slikarstva i art karijere i pobjegao u stvarne procese djelovanja dizajnom.

Napomena: većina radova koje će prikazati je povezana sa Splitom i Dalmacijom.

Boris Ljubičić je potvrđeni istraživač na polju vizualnih komunikacija i dizajna. Njegova relevantna međunarodna reputacija je izgrađena na hrvatskim opcijama, lokalnom jeziku i kulturi koju uzdiže uz bok velikih svjetskih sila. Njegovi radovi su citati i postulati u svim kategorijama: plakat, knjiga, tv-dizajn, tipografija, vizualni identitet. Godišnje izlaže na pet do šest nacjenjenijih žiriranih izložbi, a radovi mu se javljaju u stručnim knjigama, časopisima, godišnjacima i posebnim izdanjima koja određuju povijest dizajna u svijetu. Njegovi radovi su neujednačeni, izazovni i zbunjujući. Kao autor s prostora tranzicije posebno se posvetio prostoru i identiteu Hrvatske u sportu, kulturi, gospodarstvu, javnim medijima i politici. Njegova međunarodna razlikovnost nije stil ili rukopis već koncept, kojim oblikuje javno mišljenje služeći se vizualnim komunikacijama i grafičkim dizajnom. Veliki projekti su njegov cilj pa su mu zalijepili pridjev «državni» iako ga s te strane nitko nikada nije angažirao. Gotovo za sve radove se izborio putem natječaja. Rado drži vrlo originalna predavanja i najširoj publici, kao i onoj stručnoj. Godine 2002. je pokrenuo inicijativu za oblikovanje našeg kontinenta EUROPA 2020. Njegov STUDIO INTERNATIONAL ne nosi uobičajeno ime vlasnika i dizajnera. Predsjednik je HDD‑a (2005.-2007) i pokretač ideje o Hrvatskom Dizajn Centaru. Dobitnik je velikog broja najprestižnijih međunarodnih nagrada i priznanja u zemlji i svijetu.

Dizajn: Frane Balta, Hana Malenica

Aktivnost se održava uz podršku MKC‑a.

Objava Predavanje/Boris Ljubičić-Nemam ideju pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Gostovanje obiju izložbi suorganiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo, Platforma 9,81 i Multimedijalni kulturni centar u partnerstvu s DVK UMAS. Premda su izvorno bile postavljene odvojeno, budući da je riječ o manjoj tematskoj izložbi i velikoj strukovnoj izložbenoj smotri, tematski su povezane, budući da je Borisu Ljubičiću upravo povodom HDD-ove bijenalne izložbe dodijeljena i Nagrada HDD‑a za životno djelo. Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja, podijeljene u ukupno osam profesionalnih i studentskih kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija, Industrijski / produkt dizajn, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Online verziju izložbe, koja sadrži ne samo nagrađene nego sva 324 rada, možete pregledati i na ovom linku: https://izlozba.dizajn.hr/2122/ Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva ove je godine osvojio Centar za posjetitelje Crna Roda (tim autora: Clinica studio, Roth i Čerina, Niko Mihaljević, Ivana Fabrio, Franka Tretinjak, Borna Demel, Novena i Vanja Cuculić). Osim ovog projekta, za Veliku su nagradu bili nominirani izdavačka inicijativa Oaza Books (Oaza / Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar, Maša Poljanec), koja je osvojila nagradu u kategoriji Koncept, inicijativa, kritički dizajn te Publikacije Kunsthalle Wien (Dejan Kršić i Lana Grahek), koje su nagrađene u kategoriji Dizajn vizualnih komunikacija. Sve nagrađene radove možete pregledati ovdje.

Izložba Slike vremena – Politika i dizajn, u kustoskoj koncepciji Marka Goluba, donosi kritičku refleksiju na radove Borisa Ljubičića koji su više ili manje eksplicitno doticali politička i društvena pitanja, koja su desetljećima jedna od središnjih u njegovom dizajnerskom radu. Ona okuplja plakate, vizualne identitete, polemičke tekstove, dokumentaciju o različitim kampanjama i intervencijama u javnom i medijskom prostoru, naručene i samoinicirane radove nastale od prve polovice 1970-ih do 2000-ih godina za različite prilike i kontekste, a moguće ih je grupirati u pet cjelina. Prvu čine plakati i vizualni identiteti za velike političke manifestacije iz vremena Jugoslavije, u kojima Ljubičić tematizira odnos prema političkim simbolima socijalizma s idejom da ih propita, reaktualizira njihova čitanja i stavi ih u neočekivane odnose. U drugoj pratimo predizborne plakate nastale tijekom 1990-ih godina za različite hrvatske političke stranke koje karakterizira snažan konfrontacijski naboj u eri višestranačja. Treća cjelina donosi neke od najpoznatijih i najnagrađivanijih Ljubičićevih radova, antiratne plakate iz ranih 1990-ih. Četvrta nam ukazuje na kontinuitet Ljubičićevog zagovaranja dizajna integralnog vizualnog identiteta države, odnosno na činjenicu da njegovi počeci sežu u razdoblje prije 1990. godine i jugoslavenski period njegove dizajnerske karijere – hrvatskom vizualnom kodu prethodio je redizajn zvijezde, kako glasi naslov jednog od njegovih tekstova na stranicama onodobne stručne periodike, a na sličnim polazištima nastaje i niz radova na temu identiteta Europe i Europske Unije koji su kulminirali projektom Europa 2020. Posljednja cjelina donosi niz radova u kojima Ljubičić reagira na aktualna društvenopolitička zbivanja, ili daje nova čitanja važnim zbivanjima iz naše prošlosti, kao i brojne samoinicirane radove i kampanje kojima reagira na dinamičnu političku atmosferu u Hrvatskoj od kasnih 1990-ih naovamo. Svim ovim temama Ljubičić prilazi na angažiran, intelektualan i duhovit način, ugrađujući u njih uvijek i dah svog vlastitog „političkog“ projekta, nadahnut nekim snažnim utopističkim uvjerenjem da dizajn može biti instrument integralne društvene transformacije.

Više o temi izložbe Borisa Ljubičića pročitajte u tekstu Marka Goluba Redizajn razbijenog svijeta – Politički dizajn Borisa Ljubičića. Cijeli pregled radova s Izložbe hrvatskog dizajna 21/22 možete pronaći ovdje, a nagrađene radove, koji će biti izloženi u Splitu, možete pogledati ovdje.

Organizatori izložbi u Splitu: Hrvatsko dizajnersko društvo, Platforma 9,81 i Multimedijalni centar u partnerstvu s DVK UMAS
Organizacijski tim: Marko Golub, Mirjana Jakušić, Miranda Veljačić i Jasna Gluić
Izložbe su financirane sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, Grada Splita i Zaklade Kultura nova

IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 21/22
organizator: Hrvatsko dizajnersko društvo
produkcija i organizacija: Marko Golub, Mirjana Jakušić
asistentica: Magdalena Ećimović
koncept i struktura weba i online izložbe: Marko Golub
uredništvo online izložbe: Marko Golub, Mirjana Jakušić
dizajn postava i vizualnog identiteta: Šesnić&Turković / Marko Šesnić, Goran Turković, Manuel Šumberac, Lana Cirkveni, Tana Jeić, Nikola Heged
dizajn weba: Marina Jukić, Nikola Heged, Šesnić&Turković
web development: Emanuel Blagonić
međunarodni ocjenjivački sud: Ajdin Bašić, Robert Čanak, Dario Dević, Kostas Medugorac, Nataša Njegovanović, Luka Perić, Cvetka Požar, Zlatka Salopek, Juraj Zigman

BORIS LJUBIČIĆ: SLIKE VREMENA – DIZAJN I POLITIKA
Kustos izložbe i autor tekstova: Marko Golub
Autor postava: Marko Golub
Grafički dizajn: Boris Ljubičić
Produkcija i organizacija izložbe: Marko Golub / Hrvatsko dizajnersko društvo
Zahvale: HULU – Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split, Muzejski dokumentacijski centar

Objava IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 21/22: Nagrađeni radovi & BORIS LJUBIČIĆ: Slike vremena – Politika i dizajn u Splitu pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Razgovor organizira Design Hub Split u suradnji s Platformom 9,81, HDD-om te u partnerstvu s Multimedijalnim kulturnim centrom i DVK UMAS.

Izložba Orsat Franković / Flomaster: Stvaranje mjesta zamišljena je više kao putovanje, a manje kao retrospektiva, te obuhvaća radove nastale u proteklih dvadesetak godina – u rasponu od plakata, preko oblikovanja knjiga do ambalaže i poštanskih maraka – povezane tematskom crvenom niti odnosa grafičkog dizajna i stvarnih i imaginarnih mjesta, gradova, pejzaža, ideje doma, pripadnosti, bliskosti i distance.

Okupljanje počinje od 17:45 h.

Objava Dizajn razgovor: Orsat Franković pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Prva predstavlja tematsko čitanje dizajnerskog rada Orsata Frankovića od ranih 2000-ih do danas, dok druga prikazuje što se događa kada se dvoje ilustratora, koji se dotad nisu poznavali, upuste u stvaranje zajedničkog crtačkog dnevnika. Organizatori izložbi su Platforma 9,81 i HDD u partnerstvu s Multimedijalnim kulturnim centrom i DVK UMAS, a ostat će otvorene do 2.12.

VIŠE: dizajn.hr

Izložba Orsat Franković / Flomaster: Stvaranje mjesta zamišljena je više kao putovanje, a manje kao retrospektiva, te obuhvaća radove nastale u proteklih dvadesetak godina – u rasponu od plakata, preko oblikovanja knjiga do ambalaže i poštanskih maraka – povezane tematskom crvenom niti odnosa grafičkog dizajna i stvarnih i imaginarnih mjesta, gradova, pejzaža, ideje doma, pripadnosti, bliskosti i distance. Dulji tekst o temi i radovima predstavljenima na izložbi, koja je izvorno održana u HDD galeriji u proljeće 2022., pročitajte OVDJE. Videorazgovor s Orsatom Frankovićem o izložbi pogledajte OVDJE.

S druge strane, izložba Ilustratorski dijalog: Hana Tintor & Srđa Dragović – Ping-pong predstavlja posve nove radove dvoje istaknutih mladih ilustratora iz regije, Hane Tintor (Zagreb, 1992.) i Srđe Dragovića (Kolašin, 1990., živi i radi u Podgorici), koji su tijekom protekle godine vodili zajednički crtački dnevnik. Dvoje kreativaca koji se nikad nisu sreli, različitih crtačkih stilova, ali sličnog senzibiliteta, slali su jedno drugome svoje misli i ideje, i uzvraćali crtežima koji nam pokazuju kako tuđe riječi postaju zajedničke slike. Više o izložbi i predstavljenim radovima pročitajte OVDJE.

Kustos obiju izložbi je Marko Golub.

Detaljnije o izložbama:
U slučaju izložbe Orsata Frankovića, tema „stvaranja mjesta“ sama se nametnula iz najmanje dva smjera. Prvi se ticao recentnih dizajnerskih radova koji su direktno tematizirali stvarna mjesta, najčešće, ali ne isključivo, grad Dubrovnik s kojim je, premda odavno živi u Zagrebu, i privatno i profesionalno i dalje snažno vezan. Drugi, mnogo osobniji, je nasljeđe traume pandemije – radi se o žudnji za obnavljanjem veza sa stvarnim mjestima, gradom, ljudima, zajedničkim prostorima, iskustvima, sadržajima i okruženjima koja su se u protekle dvije godine pokazala itekako dragocjenima i nezamjenjivima.

Tema izložbe su načini na koje grafičkim dizajnom mogu komunicirati, čitati, interpretirati, kritički analizirati, zamišljati, čak i iznova kreirati stvarna i imaginarna mjesta, kako nas jedan plakat ili knjiga mogu odvesti na putovanje takvim mjestima, kako nas može učiniti svjesnijima skrivenih dimenzija poznatih nam okruženja ili nas uvesti u posve nepoznata, kako naizgled konvencionalna stvar poput naslovnice nekog romana može postati prizorište, kako nas taktilni aspekt neke knjige može uvući u prostor koji ona tematizira, ili kako obična poštanska marka možda nije pismo, ali je početak pisma u daleke krajeve. Radovi odabrani za izložbu nastali su od 2001. do 2021., u sklopu dva različita dizajnerska studija, inicijalno Laboratorium (2001 – 2012.), a potom Flomaster (2012 – danas), a neki i samostalno ili u suradnjama s drugim autorima, ali pretežno je riječ o recentnim ostvarenjima koja obuhvaćaju radove nastale za Dubrovačke ljetne igre, niz projekata Art radionice Lazareti (npr. Mjesto zajednice / Sakupljač Dubrovnik, 2020.; Grad je mrtav. Živio grad! – Užasi zavičaja, 2019. itd.), Unseen Film Festival, oblikovanje knjiga (Ana Opalić: Dom, Markus Zusak: Kradljivica knjiga, 2019.) te brojne druge.

////////

Izložba Hane Tintor i Srđe Dragovića dobila je pak svoju idejnu formu kroz svega par kratkih prepiski s autorima u proljeće prošle godine. Budući da HDD galerija dosad nije imala „čistu“ izložbu ilustracije, nego smo je prikazivali uglavnom u kontekstu grafičkog dizajna, činilo nam se važnim da napokon potpuno zaronimo u ovaj izuzetan medij, ali da pritom to ipak ne bude na način da samo prikupimo minule radove i prikažemo ih uz neku temu, ili se koncentriramo samo na jednog autora ili autoricu. Umjesto toga zamislili smo koncept „Ilustratorskog dijaloga“ koji dovodi u komunikaciju dvoje ilustratora koji dotad nisu radili zajedno, da kao sugovornici u dijalogu pokušaju izvući jedan iz drugog slike, priče i ideje koje ne bi pronašli sami. Premda su oboje istaknuti mladi autori na regionalnoj ilustratorskoj sceni, Hana Tintor i Srđa Dragović nikad se nisu sreli uživo. Oboje imaju prepoznatljive, i vrlo različite crtačke stilove. Hana Tintor vješto kanalizira naivnost dječjeg rukopisa, u njenim crtežima se iskrenost priče utjelovljuje u jednako takvim linijama, koje slobodno i neprekinuto teku onamo gdje ih vodi mašta i intuicija ruke, ne onamo gdje biste ih očekivali. Srđa Dragović u svojim ilustracijama uspijeva pronaći način da geometričnu svojeglavost vektorskog crteža – koja toliko često zauzdava ruke suvremenim ilustratorima pa im ilustracije izgledaju tako slično jedne drugima – prisvoji i pretvori u nešto autentično svoje, ponekad ekonomično i nježno, drugi put zamršeno i ekstremno kao da ih je radio poludjeli kompjuter. No pritom imaju i nešto zajedničko – senzibilitet za neočekivanu, nadrealnu dimenziju svakodnevnog života. Oboje kao da osjećaju kako sitni, naizgled beznačajni događaji, susreti i uočeni karakteri, dijalozi uhvaćeni u prolazu, neupadljive situacije pronađene u gradovima u kojima žive i kroz koje prolaze, imaju važnost koju vrijedi zabilježiti i kapacitet da ih se prometne u nešto veliko i vrijedno priče. To je oneobičavanje običnog, bilješke o stvarnosti začinjene minimalnim intervencijama koje potpuno preobličuju način na koji je vidimo, a ponekad ni intervencija nije potrebna nego već sama bilješka, prijevod u crtež ili tekst, čini tu transformaciju. Tijekom godine dana Srđa i Hana razmjenjivali su e‑mailom većinom vrlo kratke bilješke, riječi, crtice u potrazi za svojim slikama, u potrazi za odgovorom kako iste te riječi i misli izgledaju u glavi onog drugoga. Kao da je to najlakša stvar na svijetu, Srđa i Hana u ovim ilustracijama odškrinjuju nam mjesta s kojih dolazi mašta, čudesna i nepredvidljiva, otkrivamo je da raste na mjestima koja mogu biti sasvim skromna i obična, ali još važnije – da kada ju se njeguje zajednički, može biti zarazna.

////////

Organizatori: Platforma 9,81 i Hrvatsko dizajnersko društvo
Partneri: Multimedijalni kulturni centar i DVK UMAS
Produkcija izložbi: HDD
Posebna zahvala: studenti DVK UMAS
Glazbena podrška: KLFM

ORSAT FRANKOVIĆ / FLOMASTER: Stvaranje mjesta
autor koncepta i kustos izložbe: Marko Golub
autori postava: Marko Golub i Orsat Franković
grafički dizajn: Zoran Đukić
autor tekstova: Marko Golub

ILUSTRATORSKI DIJALOG: HANA TINTOR & SRĐA DRAGOVIĆ – PING-PONG
kustos izložbe i autor teksta: Marko Golub
grafički dizajn: Srđa Dragović
autori postava: Srđa Dragović, Hana Tintor, Marko Golub

Izložbe podržali:
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Gradski ured za kulturu Grada Zagreba
Grad Split
Zaklada Kultura nova
Cerovski print Boutique
Ars Kopija

Objava ORSAT FRANKOVIĆ ● HANA TINTOR & SRĐA DRAGOVIĆ – otvorenje dviju izložbi pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Razgovor organiziraju Design Hub Split, Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) i Platforma 9.81 uz moderaciju Alena Marića.

Izložba “Dizajn za oko i uho” Karla Kazinotija i Miše Komende, idealan je povod za organizaciju razgovora s dva splitska dizajnera. Studio Kazinoti & Komenda djeluje jedanaest godina i teško ih je svrstati u neki stil ili kategoriju jer obuhvaćaju širok spektar projekata i uvijek donose neka nova, zanimljiva rješenja. Iako je povod razgovora izložba, nećemo puno razgovarati o radovima koji su izloženi nego ćemo se više dotaknuti projekta koji su se istaknuli na određeni način, o procesu kako su došli do određenog rješenja, ali isto tako i o greškama koje su radili tijekom zajedničkog rada.

Očekujte neformalan razgovor u kojem ćemo se dotaknuti različitih tema i nadamo se da ćete i vi sudjelovati s pitanjima koje ne sumnjamo da ćete imati.

Izložba spomenutog dvojca otvorena je u Galeriji MKC do 19.03., od 14–21h.

Ovom prigodom u Razred će biti moguće ući sa galerije izložbenog prostora, svratite ranije i pogledajte izložbu!

Više o izložbi pročitajte na linku.

Organizacija: Design Hub Split, Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) i Platforma 9.81 u partnerstvu sa Multimedijalnim kulturnim centrom Split (MKC) i UMAS/DVK.

Objava Razgovor s KAZINOTI & KOMENDA pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Iz teksta Marka Goluba:
U jedanaest godina koliko djeluje, studio Kazinoti&Komenda etablirao se kao jedan od najzanimljivijih, najagilnijih i najproduktivnijih na hrvatskoj dizajnerskoj sceni, i to s radovima koji svjedoče o vrlo vibrantnoj lokalnoj kulturnoj sceni u Splitu odakle djeluju, te sukreiraju njen vrlo visok standard vizualnog komuniciranja. Zahvaljujući snažnoj energiji Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija splitskog UMAS‑a doista je riječ o sredini koja je u ovom smislu iznimno kompetitivna i u kojoj dizajneri imaju puno toga za naučiti jedni od drugih, te stoga ne čudi da glavnina najvažnijih radova Kazinotija&Komende nastaje upravo u lokalnom kontekstu, mahom za neke nove, pretežno nezavisnokulturne, ali i institucionalne projekte i inicijative.

Dizajn Kazinotija&Komende ne može se svesti na jedan karakterističan pristup, stil ili način rada – pogledamo li njihove radove vidjet ćemo sve u rasponu od dovitljivih tipografskih rješenja, preko kolaža, do šarmantne art direkcije fotografije, u svemu tome su jednako vješti i imaju izuzetan osjećaj za odlučivanje kada i gdje primijeniti koji pristup, ili kada u istom kontekstu napraviti nešto posve neočekivano.

No moj prvi dojam nije bio vezan za ništa od navedenog, nego za jedan, za hrvatsku scenu uglavnom nekarakterističan žar igre i optimizma. Za kakav god kontekst radili, uvijek na površinu izbije taj gotovo infantilno vedar pogled na svijet. Uostalom, čak je i njihov plakat za projekt REimagining Europe (2020.) uspio u funeralnom motivu (luftmadracu u obliku sarkofaga) i u pesimističnoj temi (budućnost Europe u osvit pandemije) pronaći nešto smiješno.

Drugo što će ova izložba, vjerujem, uspjeti istaknuti je osjetljivost ovih dizajnera na kontekst, sposobnost da u svakom sadržaju koji interpretiraju pronađu nešto što je univerzalno razumljivo, ali i od jasnog značaja za lokalnu sredinu i svoje sugrađane, te sposobnost da u vizualnu komunikaciju upletu one elemente koje su osluhnuli oko sebe, bilo da su ih pronašli u karakteru onog za što dizajniraju ili u prostoru i među ljudima s kojima žive. Stoga su mnogi od njihovih plakata, recimo, ne samo lijepi plakati, nego male studije o tome što sve i na koji način grafički dizajn može reći o, na primjer, glazbi, doživljaju gledanja filma pod vedrim nebom, zajednici, ili relaciji Brača i kozmosa.

Koncept izložbe Dizajn za oko i uho iskristalizirao se razmišljanjem o jednom mogućem tematskom pregledu grafičkog dizajna studija Kazinoti&Komenda, ne toliko retrospektivi koliko pokušaju da se sintetizira njihov način razmišljanja, sklop tema koje su im najbliže i u kojima su realizirali neke od svojih najboljih radova. Sam naslov referira se na sadržaj, naime, većina ovdje prikazanih radova pripadaju području dizajna za različita filmska i glazbena događanja (Festival mediteranskog filma Split, Dani nove glazbe, Hrvatski dom Split, MAG festival, Ispod bine), uz manji izbor omotnica nosača zvuka (Valentino Boskovic, Libar, različita izdanja Croatia Recordsa).

U medijskom smislu prevladavaju plakati, ali oni tu nisu samo kao izolirani artefakti, nego i kao primjena vizualnih identiteta koje je studio dizajnirao za iste te manifestacije – riječ je, naime, o dugotrajnijim suradnjama, gdje Kazinoti&Komenda sukcesivno oblikuju identitete festivala i događanja iz sezone u sezonu.

Uz plakate, upravo vizualni identiteti čine najreprezentativnije radove ovog studija, potom su tu oblikovanje knjiga i publikacija, prostorna signalizacija, oblikovanje postava izložbi i ambalaža, dakle gotovo sva područja, u tradicionalnom smislu, vizualnih komunikacija. No naslov izložbe reflektira još nešto – Karlo Kazinoti i Mišo Komenda od ranih se 2000-ih aktivno bave i glazbom (od 2003. Leut Magnetik, a od 2015. RØLØ), štoviše ta aktivnost predatira njihove profesionalne dizajnerske početke, i nešto od tog interesa i iskustva se prelijeva i u sam dizajn. (…)

(cijeli tekst Mediteranski optimizam – Dizajn za oko i uho Kazinotija&Komende pročitajte ovdje)

Organizacija izložbe u Splitu: Hrvatsko dizajnersko društvo, Platforma 9.81 i Multimedijalni kulturni centar u partnerstvu s DVK UMAS
Kustos izložbe: Marko Golub
Grafički dizajn: Kazinoti&Komenda
Autori postava: Marko Golub, Karlo Kazinoti, Mišo Komenda

Produkcija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo
Organizatori i koordinatori: Miranda Veljačić (Platforma 9,81) i Marko Golub (HDD)
Asistencija: Oleg Šuran (Platforma 9,81, DVK UMAS) i Segor Garber (DVK UMAS)
Glazbena podrška: Radio KLFM- radio u zajednici
Posebna zahvala: studenti DVK UMAS

Objava Izložba KAZINOTI & KOMENDA: DIZAJN ZA OKO I UHO pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Izložba Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta, u kustoskoj koncepciji Marka Goluba, oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor, i ilustrator za brojne novine i magazine – Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge – Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.

Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme.

Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najbolje dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja, uključujući dizajn vizualnih komunikacija i grafički dizajn, industrijski dizajn, dizajn ambalaže, dizajn prostornih intervencija i sustava, dizajn interakcija i elektroničkih medija, kritički, odnosno konceptualni dizajn, modni i odjevni dizajn itd. Osim što od 1999. godine predstavlja sam vrh profesionalne produkcije hrvatskih dizajnera, dizajnerskih studija i agencija, izložba uključuje i studentsku sekciju koja daje uvid u sva aktualna postignuća u visokoškolskoj dizajnerskoj edukaciji.

Prije gostovanja u splitskoj Galeriji MKC‑u, izložba je bila pokazana i u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te u Muzeju grada Rijeke. Najrecentnije izdanje ove izložbe, Izložba hrvatskog dizajna 19/20, po prvi put je integralno predstavljeno online, no ni izložba u fizičkom prostoru nije izostala – u Galeriji MKC bit će izloženo preko četrdeset projekata (plakati, knjige, namještaj, proizvodi i sl.), nagrađenih ili ovjenčani posebnim priznanjima u svojim kategorijama.

Detaljnije o izložbama:

Izložba hrvatskog dizajna 19/20 – Nagrađeni radovi

Na izložbi će biti predstavljeni svi projekti nagrađeni u svojim kategorijama. U kategoriji vizualnih komunikacija to su: Rafaela Dražić (Ana Ofak: Agents of Abstraction), Andro Giunio (25 FPS Festival), Marko Hrastovec (Hot Type), NJI3 (HNK u Zagrebu – sezona 2018./2019.), OAZA (MADE IN: Crafts — Design Narratives), Neva Marija Zidić (Riah & Čovjek znači čovjek) i Tana Jeić (Niki Mill). U kategoriji dizajna ambalaže: Size (Farina), Octopus Ink (Pietro&Pietro) i Tina Božan (San Servolo). U kategoriji cjelovitog projekta/proizvoda: Leskovar studio (SAL⊥) i Oaza (MADE IN Crafts and Design Narratives) i Maša Vukmanović kreativni studio (Milla & Milli).

U kategoriji produkt / industrijskog dizajna: Grupa (Igram), Idearium (Mobili) i Filip Havranek i Kristina Lugonja (Soft Metal) i Erika Filipan (Gasi – sustav za zaštitu od požara) i Paula Šantić (Arhiviranje okusa – Okusi priča). U kategoriji Prostorne i grafičke intervencije i sistemi: Studio Tumpić/Prenc (Gradski bazeni Pula-Pola), Bojan Sivački i Lana Vitas Gruić (Signalistika arheološke zone Salona) i Studio Šesnić&Turković (Lokrum – Botanički vrt). U kategoriji Dizajn u digitalnim medijima / dizajn interakcija: Señor (Veliki hrvatski naivci), Bien design (TalentLyft), Infinum (Design Islands), Tomislav Mravičić (Mjesto izvora), Elizabeta Lončar (Ctrl Shift — add-on za internetski preglednik) i Josip Perić (3D vizualizacija u znanosti). U kategoriji Modni i odjevni dizajn Nataša Mihaljčišin (Sentiment 2), Mihaela Brajković ([HIDDEN]3) i Alison Ivašić (Modul). U kategoriji Koncept, inicijativa, kritički dizajn: OmoLab komunikacije (Omoguru – alati koji olakšavaju čitanje), Brigada (Humanitarna akcija Gimnazija Vukovar), Udruga Vizkultura (V magazin) i Nikola Heged (Terapino).

Mirko Ilić: Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta

Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izložbu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.

Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks“ odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo.

Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi. Inače, knjigu koja prati ovu izložbu možete kupiti na otvorenju, u HDD‑u (Boškovićeva 18, Zagreb) ili naručiti online.

Podaci o izložbama:

MIRKO ILIĆ: Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta

Autor izložbe, tekstova i postava: Marko Golub
Stručni suradnik i grafički dizajner: Dejan Kršić

IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 19/20: Nagrađeni radovi

Organizacijski tim izložbe: Marko Golub, Mirjana Jakušić i Ora Mušćet
Uredništvo online izložbe: Marko Golub (glavni urednik), Mirjana Jakušić, Ora Mušćet
Dizajn modularnog postava: Tina Ivezić, Maja Kolar
Dizajn vizualnog identiteta: Tina Ivezić, Matija Ferlin
Dizajn weba: Marina Jukić
Web development: Emanuel Blagonić
Urednik Pregleda hrvatskog dizajna 19/20: Marko Golub
Autori postava u Splitu: Marko Golub, Ora Mušćet, Miranda Veljačić, Oleg Šuran

Produkcija izložbi: HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo
Organizacija izložbi u Splitu: HDD, Platforma 9,81 / Marko Golub & Miranda Veljačić, administracija: Mirjana Jakušić
Partneri: Multimedijalni kulturni centar, DVK UMAS
Posebna zahvala: studenti DVK UMAS

Izložbe podržali:
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Gradski ured za kulturu Grada Zagreba
Zaklada Kultura nova
Zaklada Adris
Cerovski print Boutique
Igepa Plana
Ars Kopija

Objava Izložbe Mirka Ilića i najboljeg suvremenog hrvatskog dizajna pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.