Prvi film ovotjednog programa, film Dying light ukrajinskog redatelja Ivana Orlenka opisuje 24-satnu agoniju umiranja vojnika, koju prati splet nesretnih i bizarnih okolnosti.

Nasuprot tome, dokumentarni film YOU PLAY MY FATHER suočava preživjelu i pripadnika Plavih kaciga dok na pozornici pred publikom predstavljaju genocid u Srebrenici, najveći masakar u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Predstava je završni čin njihove osobne katarze, u potrazi za odgovornošću i oprostom.

Filmove će predstaviti Boris Poljak. A projekciji će se online putem pridružiti Guillermo Roques.

–

Ivan Orlenko je ukrajinski filmski i kazališni redatelj, scenarist, glumac i producent. Njegov uspješni filmski prvijenac In our synagogue inspiriran je Kafkinom nedovršenom novelom. Autor je još dva kratkometražna filma Dying light i Gogol Doc. Višestruko je nagrađivan na mnogim festivalima.

Rafael Honrubi, Guillermo Roques i Javier Marin trojica su redatelja i autora filma YOU PLAY MY FATHER. Njihov zajednički film do sada je nagrađen Nagradom za najbolji kratki dokumentarni film na Film Festivalu u Huesci 2024. Također je odabran za ZINEBI 2023, IMPACTE! 2024, Mecal 2024, DocsValència 2024, Sarajevo Film Festival 2024, DocsMX 2024 and FIDBA 2024.

—

Programom “U kvadrat” usporedno se prikazuju filmovi članova kluba iz povijesti, eksperimentalnog filma, recentne klupske produkcije te suvremenih autora koji djeluju u sličnim produkcijskim uvjetima diljem svijeta. Zainteresirani posjetitelji mogu se informirati o programima i radu Kino kluba Split.

Objava “U kvadrat”: filmovi Ivana Orlenka i Rafaela Honrubia, Guillerma Roquesa, Javiera Marina pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

20 GODINA 25 FPS‑A donosi dva programa sastavljena od filmova prikazivanih na festivalu u protekla dva desetljeća, dijelom kao retrospektivni osvrt na međunarodnu scenu i kretanja u suvremenom avangardnom i eksperimentalnom filmu, a dijelom kao pokušaj sažimanja aktualnog trenutka koji se čini novim iskorakom u istraživanju novih smjerova u kojima filmska i video umjetnost uopće mogu ići.

SRIJEDA 30.10. / 20:00
20 GODINA 25 FPS‑A: Program 1
Program o traženju novih izraza za nove doživljaje aktualne i nadograđene stvarnosti.

۰ Oaza koju zaslužujem (The Oasis I Deserve), Inès Sieulle (FR, 2024, 22′)
۰ Hakirani krug (Hacked Circuit), Deborah Stratman (US, 2014, 15′)
۰ Pravilo br. 5: Pomno pratite svog čovjeka, Miro Manojlović (HR, 2023, 10′)
۰ Policefalija u D‑u (Polychephaly in D), Michael Robinson (US, 2021, 23′)
۰ Nalet (Surge), Sebastian Buerkner (UK, 2020, 5′)
۰ Nova stoljeća dolaze rijetko (New Centuries are Rare), coyote (SE, 2023, 12′)

U filmu Inès Sieulle Oaza koju zaslužujem, online chatbotovi pokušavaju odrediti svoju ulogu u društvu, dijeleći misli s ljudima u stvarnim razgovorima prikupljenima na internetu. Ovo je intimno putovanje iz perspektive umjetne inteligencije i propitivanje našeg odnosa prema njenom razvoju.

Hakirani krug američke filmašice Deborah Stratman koreografirani je prikaz procesa zvučne rekonstrukcije majstora zvuka koji otkriva višestruke i nevidljive slojeve fabriciranja i manipulacije, od mehanizma nastanka filma u studiju do osjećaja paranoje i nedostatka sigurnosti u ono što je vidljivo u ovo postsnowdenovsko doba otkrivenja.

U strukturalnom filmu Pravilo broj 5: pomno pratite svoga čovjeka, Miro Manojlović je, oslanjajući se na found footage tradiciju te od nekoliko sekundi vrpce, kadra vlaka iz filma Sherlock Jr. Bustera Keatona, stvorio pravi akcijski film. Te pokazao da formalni eksperimenti u mediju kao i nasljeđe tradicionalne avangarde su i dalje živi kada se nađu u rukama pravoga autora.

Dijalog sa sadašnjim trenutkom sidrište je dojmljivog kolaža američkog found footage virtuoza Michaela Robinsona. Policefalija u D‑u bravurozno spaja njegov pop senzibilitet s egzistencijalnim strahom od kriza prirodnih i ljudskom rukom izazvanih, kolektivnom traumom i psihološkim slobodnim padom pojedinca, nakon kojeg, upoznajemo novoga sebe.

Britanski animator Sebastian Buerkner, inače dobitnik Grand Prix‑a 10. FPS‑a, u filmu Nalet vodi nas na fiktivnu seansu ponovnog učenja vida zahvaljujući bioničkim umetcima, sve kako bi ispitao složenost određivanja percepcije do granice gdje se eksperiment predaje gledatelju.

Program zaključuje film o deindustrijalizaciji nekadašnjeg rudarskog gradića Norberg, danas poznatog po najvećem skandinavskom festivalu elektroničke glazbe. Nova stoljeća dolaze rijetko švedskog multidisciplinarnog umjetničkog kolektiva coyote je i zvučno putovanje slojevima prošlosti, mrežom rudarskih tunela gdje se povijest radničkog otpora ispreprela s pričom o rave sceni 20. stoljeća.

ČETVRTAK 31.10. / 20:00
20 GODINA 25 FPS‑A: Program 2
Program o prostorima intime, načinima i prijedlozima kako se nositi s krizama u kojima živimo.

۰ Kraj patnje (prijedlog) [The End of Suffering (A Proposal)], Jacqueline Lentzou (GR, 2020, 14′)
۰ U grlu nam cvate cvijeće (Flowers Blooming in our Throats), Eva Giolo (IT, BE, 2020, 9′)
۰ Kruti otpad (All that is Solid), Louis Henderson (FR, GH, 2014, 16′)
۰ Crni kvadrat (Black Square), Peter Burr (US, 2021, 7′)
۰ Valerija, Sara Jurinčić (HR, 2023, 15′)
۰ Lažno sunce (Sun Dog), Dorian Jespers (BE, RU, 2020, 20′)

Još jedan napad panike u javnom prijevozu izaziva neočekivanu intervenciju iz Svemira s prijedlogom kako ga riješiti, u kontemplativnoj znanstveno-fantastičnoj obradi grčke redateljice Jacqueline Lentzou Kraj patnje (prijedlog).

U grlu nam cvate cvijeće je iznimno zapažena, 16-milimetarska reakcija talijanske redateljice Eve Giolo na karantenu uzrokovanu virusom COVID-19, koja je donijela intiman i poetičan prikaz krhke ravnoteže koja upravlja svakodnevicom u kućnom okruženju.

Film Krupni otpad britanskog umjetnika Louisa Hendersona vodi nas u prostore izvan naših vidokruga, na odlagalište e‑otpada u Gani gdje zapad baca i reciklira stara računala. U čudnom sustavu recikliranja, mladići izvlače plemenite metale iz sakupljenog europskog otpada koje prodaju, tope i pretvaraju u nove predmete za prodaju, u svojevrsnom obrnutom neokolonijalnom rudarstvu.

Peter Burr, prethodni dvostruki laureat 25 FPS‑a, u Crnom kvadratu se bavi načinom na koji podnosimo suvremeni život u rasteru. Koprcanje i pulsiranje ljudskih likova u glazbenom ritmu nasrtaja optičkih iluzija, donosi portret tjeskobnog i podijeljenog društva koje ispituje svoje granice.

Valerija Sare Jurinčić je Grand Prix-om 2023. nagrađeno putovanje u svijet bez muškaraca. Ovaj intimni susret autorice s vlastitim pretkinjama i arhetipom otočke žene, te na koncu sa sobom, bavi se univerzalnom vezom koja sve nas povezuje s prošlošću.

Program zatvara dvostruki laureat žirija i publike 16. 25 FPS‑a, belgijski umjetnik Dorian Jespers s filmom snažnog međunarodnog odjeka Lažno sunce. U bespućima ruskog Arktika, mladi čovjek luta ulicama Murmanska, kao na krilima mašte, izoliran od grada i stanovnika, nošen snovima koji nagrizaju njegov odnos prema stvarnosti i otvaraju vrata fantazmagoričnog svemira u kojem izlazi čak i drugo sunce.

Filmovi se prikazuju s engleskim titlom. Ulaz na program je slobodan.

Objava 20 GODINA 25 FPS-A pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Kao nova generacija antifašistkinja, želimo iskoristiti proslavu naše slobode na način da pružimo podršku i danas aktualnim narodnooslobodilačkim pokretima svijeta. Pridružite nam se u subotu, 26.10. u 19.15 h, na prikazivanju filma Bakur iz 2015. godine, redatelja Çayana Demirela i novinara Ertuğrula Mavioğlua.

Ovaj dokumentarni film nam donosi priču o Kurdistanskoj radničkoj stranci te je sniman u tri drukčija kurdska kampa na jugu Turske. Za snimanje Bakura profesionalne kamere su po prvi puta bile dozvoljene unutar PKK-ovih kampova, a Demirel i Mavioğlu su pokušali prikazati kurdsku stranu priče sukoba koji se odvija već 40 godina.

Vidimo se na projekciji!

Objava filmovi u ulici: Bakur pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

„Sestre s tranzistorima“ neispričana je priča o nevidljivoj povijesti žena u povijesti glazbe, o pionirkama elektroničke glazbe koje su stvarajući radikalne zvukove promijenile način na koji danas stvaramo i slušamo glazbu.

Dokumentarni film o kompozitoricama koje su prigrlile tehnologiju, o oslobađajućoj moći tehnologije i snovima koje je ona omogućila. Istovremeno je i medijska arheologija u kojoj susrećemo niz uređaja — teremine, sintetizatore i feedback uređaje kojima su oblikovale elektroničku glazbu ali i zvučni ambijent kakvog poznajemo.

Redateljica Lisa Rovner koristi arhivske snimke te naraciju legendarne Laurie Anderson kako bi iznova posložila djeliće fascinantne povijesti tehnologijskog eksperimentiranja sa zvukom i upoznala nas s nizom genijalnih osobnosti kao i osebujnih načina slušanja svijeta. Clara Rockmore, Daphne Oram, Bebe Barron, Pauline Oliveros, Delia Derbyshire, Maryanne Amacher, Éliane Radigue, Suzanne Ciani i Laurie Spiegel su vizionarke koje upoznajemo, a koje su redefinirale granice glazbe i probile historijsku tišinu ženske povijesti svojom predivnom bukom.

Lisa Rovner je umjetnica i filmašica koja živi i radi u Londonu. Njeni raznovrsni kreativni interesi od kratkog filma, glazbenog videa do reklama, povezani su s fascinacijom arhivom i zvukom, te sveprožimajućom težnjom za transformacijom politike i filozofije u filmski spektakl. Surađuje s poznatim međunarodnim umjetnicima i brendovima, filmove prikazuje na međunarodnim umjetničkim događanjima i u kinima, a trenutno radi na razvoju epizodne komedije i televizijske serije o svijetu umjetnosti i revolucionarnoj arhitekturi. „Sestre s tranzistorima“ su njen prvi dugometražni dokumentarac.

Film se prikazuje u sklopu festivala nezavisne kulture PLATFORMAT 2024. Cijeli program festivala saznajte na OVDJE.

Prikazuje se s hrvatskim titlom, a ulaz na projekciju je slobodan.

Objava Projekcija @PLATFORMAT: „Sestre s tranzistorima“ pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

PROGRAM:

13.9.2024 u 19.30 sati (trajanje 60 min)

Ana Brumat, Pursuit of Anomalous Mind Habitats Netherlands, 2019, 4’
Blaž Kutin, Warm for this Time of Year Slovenia, experimental, 2011, 10’
Ester Ivakič, Reversed Air Slovenia, 2020, 8’
Maja Prelog, Blaž Murn (RÁTNEEK), 2 0 4 5 Slovenia, 2016, 9′
Juš Premrov, x1-ESCHATON Slovenia, 2022, 7′
David Paige, Harnessing France, 2023, 22’

Landscapes, Spaces – Filmovi se na ovaj ili onaj način bave krajolicima, unutarnjim i vanjskim. Ljudski likovi ili figure ne zauzimaju prvi plan nego su sastavni dio tog krajolika, na taj način uspostavljen je odnos prema prostoru, njegovim dimenzijama i entitetima, koji se manifestiraju na različite načine. Prije svega, čovjek se očituje kroz tragove društvenih uređenja koja određuju načine i mogućnosti kretanja kroz prostore.

13.9.2024, 21 sat (trajanje 60 min)

Iz avangardnih zbirki Slovenske kinoteke: Sve se vrti

Vasko Pregel, Nokturno, Slovenija (Jugoslavija), 1965, 14′
Vinko Rozman, Praška pomlad, Slovenija (Jugoslavija), 1969, 11′
Davorin Marc, Ugrizni me. Že enkrat, Slovenija (Jugoslavija), 1978/80, 1′
Davorin Marc, Vse se vrti, Slovenija (Jugoslavija), 1978, 2’
Sulejman Ferenčak, Serija Dislocirano tretje oko: Bismillah /v štirih stavkih/ Izvirni naslov: Dislocated Third Eye Series: Bismillah /In Four Movements/ , Slovenija (Jugoslavija), 1984, 28′ 38”

14.9.2024, 19 sati (trajanje 95 min)

Kratki filmovi Karpa Godine

A.P. (Anno Passato), 1966, 6’
Game/Wildlife, 1965, 6’
Dog, 1965, 8’
The Making of Sonja Henie, 1972, 15’
I miss Sonja Henie, 1971, 20’
Fried Brains of Pupilija Ferkeverk, 1970, 12’
On the Art of Love or a Film with 14441 Frames, 1972, 11’
Litany of Happy People, 1971, 15’

Kratke filmove Karpa Godine uvijek karakterizira radosna zaigranost, estetska perfekcija i često subverzivna (ali uvijek duhovita) politička nota. O tome svjedoči serija crno-bijelih eksperimentalnih filmova na 8 mm koje je snimio 60-ih godina kao student na ljubljanskom AGRFT‑u i u kojima istražuje kinetičke i tehničke mogućnosti kamere-stylo. Njegov prepoznatljiv autorski pristup u punom se sjaju pojavljuje nedugo nakon što je s malih formata prešao na kolor 35mm. U filmu Fried Brains of Pupilija Ferkeverk (1970.) tronožac kamere zabija se u muljevito tlo Sečovelske solane i tada se revolucionarno obavezuje na princip tableaux vivants. U samo nekoliko godina stvorio je seriju kratkih filmova koji se danas smatraju ključnim klasicima kratkometražnog filma crnog vala i jugoslavenske kinematografije općenito.

21 sat – masterclass (trajanje 60 min)

Karpo Aćimović-Godina redatelj je, snimatelj i scenarist (Skoplje, 26. VI 1943). Studirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Javlja se početkom 60-ih godina vrlo originalnim filmovima realiziranim u okvirima amaterske kinematografije, koji dobivaju značajna priznanja na filmskim festivalima. U svom stvaralaštvu podjednako se ističe i kao snimatelj i kao redatelj. U profesionalnoj kinematografiji debitira kratkim igranim filmom Piknik u nedjelju (Piknik v nedeljo, 1968), o 7 osoba različitih karaktera i temperamenata koje su se slučajno srele na jednom izletu, nagrađivanim u Beogradu, Krakovu, te na GEFF‑u. Uspio je i njegov drugi film realiziran iste godine, nagrađen također u Beogradu, Sunce, sveopće sunce (Sonce, sveplošno sonce), o bivšem partizanu koji pobjedu revolucije iskorištava jedino za sebe. Od daljnjih kratkometražnih filmova (na svima je bio i snimatelj) ističu mu se još Gratinirani mozak Pupilije Ferkeverk (1970), kratki igrani film, kao i Zdravi ljudi za razonodu (1971), dokumentarni film o mnogo-nacionalnom kraju u Vojvodini. U tom razdoblju snimio je još nekoliko filmova o umjetnosti i umjetnicima, a pozornost je skrenuo i fotografijom u djelima redatelja mlade ili mlađe generacije, uglavnom političke tematike: Rani radovi (Ž. Žilnik, 1969), Crni film (Ž. Žilnik, 1971, dokumentarni), Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji (B. Čengić, 1971), Slike iz života udarnika (B. Čengić, 1972) i, kasnije, Muke po Mati (1975) i Okupacija u 26 slika (1978, Zlatna arena na festivalu u Puli), L. Zafranovića, te Draga moja Iza (1979) V. Duletiča, Pismo-glava (1983) B. Čengića i Ujed anđela (1984) L. Zafranovića. Stekavši ugled jednog od najistaknutijih snimatelja mlade generacije, od 1980. posvećuje se režiji cjelovečernjih igranih filmova: Splav meduze (1980), o dvjema provincijskim učiteljicama koje se upuštaju u svojevrsnu umjetničku pikaresku s grupom umjetnika-avangardista, film je originalne fabule (Godina je snimatelj i montažer); Crveni boogie (1983, i susnimatelj sa V. Filačem) je priča o razdoblju neposredno nakon rata, kada se džez smatrao društveno i kulturno problematičnim.

–

Rad Kino kluba Split podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Hrvatski audiovizualni centar, Grad Split, Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata i Zaklada Kultura nova. Program je realiziran u suradnji sa SCCA-Ljubljana, Slovenska kinoteka i Multimedijalni kulturnim centrom Split.

Objava Gostujuće projekcije slovenskog avangardnog filma i masterclass Karpa Godine pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Zato, pridružite se na zadnjoj radionici filmske analize, u utorak 24.9.2024., u 20 sati, u Razredu Doma mladih!

Prethodno filmsko znanje i iskustvo nije potrebno, a sudjelovanje je besplatno.

_

Filmske radionice sufinancirane su sredstvima Grada Splita, kroz Program javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2024. godinu.

Objava RADIONICA FILMSKE ANALIZE: Metoda filmske analize pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Prvog Drakulu u boji glumio je Christopher Lee u filmu novoosnovanog, niskobudžetnog filmskog studija Hammer Horror Productions LTD. u Londonu. Taj studio iznjedrio je niz niskobudžetnih ostvarenja na granici znanstvene fantastike i horrora, s likovima među kojima su Frankenstein, mumija i vukodlak, a koje je nerijetko glumio i sam Christopher Lee. Ikonski izgled Drakule, gotički setovi i inovacije, katapultirali su studio Hammer u svjetski priznati brend čiji se svaki novi uradak željno iščekivao i koji se smatra komercijalno najuspješnijom producentskom kompanijom u povijesti britanske kintematografije.

Što je toliko primamljivo u njihovoj filmskoj formuli otkrit ćemo u četvrtak 19. rujna u Beton kinu s početkom u 20 sati, kada prikazujemo Drakulu Terenca Fishera, redatelja koji je sa svojim opusom od pedeset filmova bio nositeljem komercijalne renesanse filma strave u Europi.

21.9.2024. subota, Beton kino, 20 sati
Poltergeist (1982, 114′, SAD)
režija: Tobe Hooper

Film s kojim zatvaramo ciklus FILM KULT istodobno prati mit koji traje već desetljećima – tko je zapravo režirao Poltergeista? Je li to bio neuglađeni Tobe Hooper (Teksaški masakr motornom pilom) ili pak vješti Steven Spielberg (E.T., Ralje). Tko god mu redatelj bio, film prikazuje briljantno jezivu priču o duhovima koji se skrivaju u kući u koju se upravo doselila tipična američka obitelj Freeling. Zašto je instantni filmski hit iz osamdesetih o duhovima u kući postao horror-klasik doznajte u subotu 21. rujna u Beton kinu s početkom u 20 sati.

Ulaz na programe je slobodan.

Zašto neki filmovi postanu kultni, a drugi ostaju ‘trash’? Što ih čini kultnim i vrijednim vašeg vremena?
U ciklusu FILM KULT prikazujemo kultna filmska ostvarenja te se nakon svakog odgledanog naslova upuštamo u uzbudljivu analizu koju vodi filmski analitičar Erik Lončar i koji će predstaviti glavne smjernice koje ga čine nezaboravnim djelom filmske povijesti. Posjetitelji će dobiti priliku otkriti dublje slojeve i značenja njima omiljenih filmova ili će pak doznati zašto neki davno zaboravljeni filmovi zaslužuju puno veću pažnju.

Objava FILM KULT: DRACULA i POLTERGEIST pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Imaju li filmovi koji se nikome ne sviđaju ikakvu vrijednost i odgovaraju li ocjene i kritike koje film dobije realnoj kvaliteti?

Dileme takve vrste, kakve se vežu za filmove poput Prometheusa, Ridleya Scotta, 2012., ili Midsommar, Aria Astera, 2019., fokus su pete po redu radionice filmske analize.

Voditelj radionice, filmski analitičar Erik Lončar polaznicima će, u šest susreta radionice filmske analize, predstaviti alate koji će omogućiti jasnije sagledavanje filmova, a onda i kvalitetnije iskustvo uživanja u njima.

Zato, pridružite nam se na petoj radionici filmske analize, u utorak 10.9.2024., u 20 sati, u Razredu na Domu mladih! Prethodno filmsko znanje i iskustvo nije potrebno, a sudjelovanje je besplatno.

_

Filmske radionice sufinancirane su sredstvima Grada Splita, kroz Program javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2024. godinu.

Objava RADIONICA FILMSKE ANALIZE: Dekonstrukcija Iluzije pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Kako je ove godine izašao drugi nastavak nove filmske adaptacije epskog književnog djela Dina Franka Herberta iz 1965, vrijedno je podsjetiti se na originalnu adaptaciju koju je prije točno četrdeset godina napravio kultni redatelj David Lynch. Iako se filmski studio bitno uplitao u Lynchov rad, što ga je gotovo ponukalo da digne ruke od cijelog projekta, film je stekao kultni status i prikupio popriličan broj sljedbenika tijekom četiri desetljeća. U filmu pratimo uspon Paula Atreidesa (Kyle MacLachlan u debitanskoj ulozi) do mesijanskog statusa u svijetu u kojem začin i crvi igraju glavnu ulogu. Budući da je film dužega trajanja, s projekcijom u četvrtak 5. rujna u Beton kinu započinjemo u 19 sati.

Ulaz na program je slobodan.

Zašto neki filmovi postanu kultni, a drugi ostaju ‘trash’? Što ih čini kultnim i vrijednim vašeg vremena?
U ciklusu FILM KULT prikazujemo kultna filmska ostvarenja te se nakon svakog odgledanog naslova upuštamo u uzbudljivu analizu koju vodi filmski analitičar Erik Lončar i koji će predstaviti glavne smjernice koje ga čine nezaboravnim djelom filmske povijesti. Posjetitelji će dobiti priliku otkriti dublje slojeve i značenja njima omiljenih filmova ili će pak doznati zašto neki davno zaboravljeni filmovi zaslužuju puno veću pažnju.

Objava FILM KULT: DUNE pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.

Zato, pridružite nam se na četvrtoj radionici filmske analize, u utorak 27.8.2024., u 20 sati, u Razredu na Domu mladih! Prethodno filmsko znanje i iskustvo nije potrebno, a sudjelovanje je besplatno.

_

Filmske radionice sufinancirane su sredstvima Grada Splita, kroz Program javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2024. godinu.

Objava FILMSKA ANALIZA: Kako filmovi sanjaju? pojavila se prvi puta na Dom mladih Split.